Jedno od najčešćih pitanja prije kupnje je: koliko troši električni radijator?

Odgovor nije isti za svaki prostor i nije isti za svaku vrstu radijatora. Električni radijator od 1500 W ne mora trošiti 1,5 kWh svaki sat ako ima termostat i ako prostor postiže zadanu temperaturu. U stvarnim uvjetima radijator radi u ciklusima: uključuje se kada treba dogrijati prostor i isključuje se kada je temperatura postignuta.

Zato se potrošnja ne može gledati samo kroz snagu uređaja. Na nju utječu izolacija, veličina prostorije, vanjska temperatura, željena temperatura, stolarija, visina stropa, termostat, vrsta radijatora i način korištenja.

Osnovni izračun potrošnje

Ako uređaj radi punom snagom jedan sat:

• radijator od 1000 W troši približno 1 kWh,
• radijator od 1500 W troši približno 1,5 kWh,
• radijator od 2000 W troši približno 2 kWh.

To je osnovna matematička logika. Ali stvarni uvjeti grijanja su složeniji jer radijator ne mora raditi punom snagom cijelo vrijeme.

Zašto radijator ne troši stalno punom snagom?

Termostat mjeri temperaturu prostora. Kada temperatura padne ispod zadane vrijednosti, radijator se uključuje. Kada se temperatura postigne, radijator se isključuje ili smanjuje rad.

U dobro izoliranom prostoru radijator se uključuje rjeđe jer se toplina zadržava. U slabo izoliranom prostoru uključuje se češće jer prostor brzo gubi toplinu.

Zato isti radijator može imati različitu potrošnju u dva različita prostora.

Potrošnja nije ista kod svih vrsta električnih radijatora

Svi električni radijatori koriste električnu energiju, ali to ne znači da će u praksi svi imati jednaku potrošnju. Razlika je u tome koliko brzo postižu temperaturu, koliko stabilno održavaju toplinu, imaju li kvalitetan termostat i mogu li zadržati dio topline kroz akumulaciju.

Osnovni konvektor brzo zagrijava zrak, ali nema značajniju akumulaciju topline. Kada se isključi, prestaje aktivno grijati i prostor se može brže hladiti.

Panelni radijator može pružiti ugodniji osjećaj topline i stabilniju temperaturu, ovisno o izvedbi.

Radijator s akumulacijom topline zadržava dio topline u svojoj masi i nastavlja je predavati prostoru nakon što termostat isključi aktivno grijanje. U dobro izoliranom prostoru to može pridonijeti višem komforu i manjoj potrošnji.

Zato potrošnju ne treba gledati samo kroz snagu u vatima, nego kroz cijeli sustav: vrstu radijatora, termostat, izolaciju i način korištenja.

Primjer za prostor od 10 m²

Za prostor od 10 m² često se okvirno bira radijator od 800 do 1000 W, ovisno o izolaciji.

Ako je prostor dobro izoliran, radijator može raditi kraće i lakše održavati temperaturu. Ako je prostor slabije izoliran, radit će dulje.

Za male sobe, urede i spavaće sobe najvažnije je ne pretjerivati s temperaturom i koristiti termostat racionalno.

Primjer za prostor od 15 m²

Za prostor od 15 m² često se okvirno bira radijator od 1200 do 1500 W.

U standardno izoliranom prostoru to može biti dovoljno za ugodno grijanje. U prostoru s lošom stolarijom, velikim prozorima ili vanjskim zidovima može trebati više snage ili dulji rad uređaja.

Primjer za prostor od 20 m²

Za prostor od 20 m² okvirno se često razmatra 1600 do 2000 W.

Kod većih prostorija posebno je važno gdje se radijator postavlja i kako je prostor organiziran. Ako je prostor otvoren prema hodniku ili drugoj prostoriji, potreba za snagom može biti veća.

Kako smanjiti potrošnju?

Potrošnja se može smanjiti ako odaberete pravilnu snagu, ne postavljate previsoku temperaturu, koristite programiranje, smanjite grijanje kada niste u prostoru, poboljšate brtvljenje prozora i vrata, ne prekrivate radijator i koristite uređaj s kvalitetnim termostatom.

Električni radijator troši onoliko koliko mora raditi da bi održao zadanu temperaturu. Snaga uređaja je važna, ali nije jedini faktor.

Najbolji rezultat postiže se kada je radijator pravilno odabran, prostor dobro izoliran, tehnologija grijanja odgovara namjeni, a temperatura je racionalno podešena.